Parafiskalni nameti, ili bolje rečeno državno reketiranje privrednika

07.07.
2015

Prema definiciji parafiskalni nameti su različite vrste naknada koje su nametnute od strane države. Ove naknade predstavljaju parafiskalni izvor budžetskih prihoda države i “pratećih”korisnika koje privreda i građani plaćaju za “korištenje dobara od općeg interesa” (voda, šuma,rudno blago, građevinsko zemljište i drugi resursi) ili pak usluga državne administracije. Dakle radi se o dakle „zakonski“instaliranim financijskim obavezama koje se plaćaju mimo redovnih poreza i doprinosa.

Privrednici u BiH zadnjih nekoliko godina „vrište“ ukazujući na preopterećenost BiH privrede parafiskalnim nametima, čime se značajno i progresivno  nastavlja uništavanje privredeu Bosni i Hercegovini. Prema analizi koju je radio PLOD centar, zajedno sa članicama LEDNET mreže, isti iz godine u godinu sve više guše ionako malaksalu bh. privredu. Činjenica koja najviše zabrinjava privrednike je nepostojanje registra  parafiskalnih nameta. Drugim riječima u BiH se uopšte više  ne zna, šta su privrednici dužni „zakonski“ platiti. Također, još više zastrašujuća je činjenica svaki nivo vlasti ima slobodu nezavisnog nametanja novih nameta. S druge strane, odavno je poznato kako se predmetni prihodi, kao i većina drugih, ne ubiru da bi služili svrsi, već za funkcioniranje skupog administrativnog aparata.

Stoga, članice LEDNETmreže, temeljem nedavnog istraživanja koje je rađeno u okviru kampanje javnog zagovaranja pod nazivom„Boljim poslovnim okruženjem do više radnih mjesta“ (CSSP program finansiranod strane USAID-a)predlažu da se osim registra svih parafiskalnih nameta, uspostavi stroga kontrola potrošnje ovih prihoda, te redukcije neopravdanih, neproduktivnih i nesvrsishodnih opterećenja ove vrste.

U tu svrhu identificirano je nekoliko ključnih parafiskalnih nameta i ostalih nameta koji opterećuju poslovanje privrednih subjekata u BiH.

Među najčešće spominjanim su članarine turističkoj zajednici i naknada za članstvo u komorama.

Članarina turističkoj zajednici je jedan od najeksponiranijih parafiskalnih nameta u visini od 0,01 – 0,05% od ukupnog prihoda preduzeća ili fizičkog lica. Uz to, tu je i boravišna taksa. Jasno je da ovi nameti trebaju biti ukinutu ili smanjenu, te da javne funckije promocije i razvoja turizma trebaju biti bitno drugačije organizirane jer ovaj model nije dao željene rezultate.

Osim toga, opterećenje predstavlja i naknada za članstvo u komorama. Članarina Vanjskotrgovinskoj komori BiH se obračunava na ostvareni ukupan kvartalni uvoz po stopi od 0,05% – 0,1%. Pri tome treba dodati da preduzeća plaćaju članarinu kantonalnim privrednim komorama, prema kriterijima za plaćanje članarine koji se utvrđuju Statutom Komore.

Tu su još naknade za korištenje, zaštitu i unaprijeđenje šuma koji se utvrđuju kantonalnim propisima, zbog činjenjice da je Zakon o šumama F BiH prestao važiti 27.11.2009. godine. Iako je pravni osnov za postojanje ovog nameta u najmanju ruku upitan, privredni subjekti u većini kantona su izloženi ovom nametu i to po krajnje nepovoljnom obračunskom osnovu. Treba reći da je ostvarena dobit obračunski osnov za ovaj namet u Crnoj Gori, dok je ovaj namet u Hrvatskoj ukinut.

Pored toga, privrednici se posebno žale na opću vodnu naknadu i visinu naknada i nagrada notara u BiH itd.

Dakle, u cilju poboljšanja poslovnog ambijenta neophodno je prvo izraditi registar parafisklanih nameta, te onda napraviti analizu opravdanosti i svrsishodnosti postojanja ili uvođenja određenih parafiskalnih nameta, te temeljem toga smanjitii ukinuti pojedine parafiskalne namete. S druge strane, značajna je potreba uvođenja kvalitetnog sistema kontrole nad potrošnjom ovih sredstava, jer je evidentno da se značajan dio ovih sredstava ne troši u skladu sa namjenom zbog koje su sredstva prikupljena, već u plaće i druge privilegije i onako skupe i neučinkovite javne uprave u našoj zemlji.